Veliki intervju Nege Stjepanović, direktorke Narodne biblioteke i muzejske zbirke u Zvorniku
Narodna biblioteka i muzejska zbirka u Zvorniku, mesto je gde se kultura kupa u bistrim talasima Drine, izlazeći na obale čista, bogata, lepa i oplemenjena trudom i radom svih zaposlenih kojima su posetioci na prvom mestu a programi svojevrsni praznici duha, nasleđa i mudrih misli. Prva među njima, direktorka Nega Stjepanović, ekskluzivno govori za Fokus Vesti o ovom svojevrsnom „kulturnom čudu” Republike Srpske ali i regiona.
Fokus Vesti: Nije lako biti na čelu najbolje i najuticanije kulturne ustanove „s one strane Drine” već petnaest godina?
Nega Stjepanović: Iskreno, nije. Kada sam došla na čelo ove kulturne ustanove, još uvijek su se osjećale posljedice strašnih ratnih dešavanja devedesetih. Uništeno je više od 50 hiljada knjiga u gradskom odjeljenju i u nekoliko ogranaka. Djelimično ili u cijelosti su uništeni objekti u kojima su radili ogranci matične biblioteke. Objekat u kome je smještena biblioteka, a koji je je registrovan kao kulturno-istorijsko naslijeđe Republike Srpske i BiH, sagrađen još daleke 1910. godine, takođe je bio u jako lošem stanju. Od početka je uložen ogroman rad na iznalaženju sredstava kako bi se spriječilo dalje propadanje objekta, a potom i obezbeđena sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju kompletne zgrade. Uz podršku lokalne uprave i sredstva koja su obezbjeđivana putem projekata kojima smo konkurisali u svim institucijama u Republici Srpskoj i BiH, objekat biblioteke je sada jedan od najljepših u gradu Zvorniku ali i Republici Srpskoj. Knjižni fond je značajno obnovljen i dopunjen, no to je stalan proces. Pratimo izdavačku djelatnost, potrebe i želje korisnika naših usluga kojih je zbog te posvećenosti i ogromnog rada sve više, a to je nama svakako najbitnije. Zapravo, rekla bih da smo ustanova koja svojim radom ruši predrasude da su biblioteke zbog napretka tehnologije nepotrebne. Naprotiv, svojim radom, djelovanjem i rezultatima pokazujemo da su ove institucije kulture danas potrebnije nego ikada.
Fokus Vesti: Možete li da nam malo približite i opišete zvorničku “kuću kulture”?
Nega Stjepanović: Narodna biblioteka i muzejska zbirka u Zvorniku je sa radom počela davne 1946. godine i jedna je od najstarijih javnih biblioteka u Republici Srpskoj i BiH. Ona predstavlja spoj tradicionalnog i modernog i predstavlja most je između prošlosti i budućnosti. To je razlog što se najbrže prilagođava modernim tehnologijama i promjenama ukusa i potreba svojih korisnika. Kroz sve vidove djelovanja i ulaganjem u biblioteku, radimo na očuvanju identiteta sredine i kulturne baštine, kao i svega što kao pisani, audio, video i slikovni trag identifikuje jedan narod i prije svega, lokalnu sredinu. Svjesni velike odgovornosti koja je na bibliotekama, zaposleni u Narodnoj biblioteci i muzejskoj zbirci u Zvorniku bilježe dobre rezultate i drže korak sa savremenim tokovima modernog bibliotekarstva. U mnogim oblastima zvornički bibliotečki radnici su uzor drugima i pioniri u spajanju starog i novog; u kulturnoj, prosvetnoj, humanističkoj i socijalnoj ulozi koju vrše u lokalnoj sredini i okruženju. To pokazuje proširenje usluga, korišćenje savremenih tehnologija i internet prezentacije, a tu su i brojne knjižvne i večeri poezije na kojima se naši sugrađani mogu družiti sa poznatim piscima, zavičajnim piscima i pjesnicima, kao i neki drugi slični programi. Ustanova se, od 1982. godine, bavi i muzejskom djelatnošću. Raspolažemo sa preko četiri hiljade eksponata, od čega čak 2000 eksponata čini stalnu izložbenu postavku.
Stalna etnografska i arheološka postavka naše muzejske zbirke, kao i tematske izložbe, takođe predstavljaju važan segment naše ponude kulturnog programa koji preporučujemo našim sugrađanima i gostima. U Narodnoj biblioteci Zvornik se organizuju brojni edukativni sadržaji za najmlađe i tinejdžere, odrasle, ali i penzionere. To nas čini važnom obrazovnom ustanovom.
Brojne, raznovrsne aktivnosti su doprinjele da Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik zauzme značajno mjesto na kulturnoj mapi grada, regije ali i RS i BiH.
Fokus Vesti: Šta konkretno radite kada je u pitanju promocija kulture srpskog naroda, i u matici, i u Republici Srpskoj ali i regionu?
Nega Stjepanović: Naša odjeljenja zavičajne i muzejske zbirke godišnje realizuju preko pedeset sadržaja kojima promovišemo bogato kulturno-istorijsko naslijeđe grada Zvornika, kako u Republici Srpskoj, tako i u Srbiji i državama okruženja. Tematske izložbe kojima podsjećmo na značajne ličnosti, događaje, arhitekturu, društveni i privredni razvoj ovog dijela Repubike Srpske i srpskog naroda kroz istoriju, samo su jedan vid promocije naše kulture i kulturnog naslijeđa. Kampanjom “Njegujmo srpski jezik” smo 2016. godine proslavili 70 godina postojanja, ali generalno uzevši, kampanjom njegovanja srpskog jezika i ćirilice nikada nismo ni prestajali. Posebnu pažnju poklanjamo učenicima osnovnih i srednjih škola. Izdavačkom djelatnošću promovišemo kulturu, knjževnost srpskog naroda, zavičajne pisce ali i kvalitetnu srpsku književnost odakle god dolazila. U 2018. godini smo štampali tri kvalitetne knjige čiji autori su iz Republike Srbije. Promociju smo imali na 63. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu na štandu Republike Srpske a promocije ćemo raditi u većini gradova u Republici Srpskoj, BiH i Srbiji.
Fokus Vesti: Da li je vaša namera da kreirate kulturni život u Zvorniku i okolnim gradovima bila podržana i od struktura koje „drže kasu”, odnosno da li su nadležni imali razumevanja za vaše ambiciozne projekte?
Nega Stjepanović: Postoji jedna sjajna reklama za kafu “Izgovor za razgovor”. Vjerujem da se pitate kakve veze ima reklama za kafu sa Vašim pitanjem? Nikakve. Mene, rukovodioci, u većini budžetskih ustanova redovno podsjete na tu reklamu. Kako? Tako što se sva odgovornost prebacuje na one koji “drže ključ od kase” odnosno uvijek se ima izgovor za izostanak aktivnosti, inventivnosti, radne discipline i želje da radom doprinesemo da se kvalitet o broj naših usluga uveća i unaprijedi. Da li gradska uprava Zvornik podržava namjeru Narodne biblioteke Zvornik da kreira kulturni život grada i regije? Da, u velikoj mjeri. No, između nas i naše gradske vlasti postoji nepisano pravilo da ona podrži naše aktivnosti ali na način da mi kroz projekte obezbjedimo dio sredstava. Za svaki projekat kojim smo obezbjedili određena sredstva, gradska uprava je izdvojila isto toliko, posebno kada se radi o investicijama. Za programske aktivnosti i kulturno-obrazovne sadržaje često su potrebna minimalna sredstva ali je potrebno mnogo inventivnosti, entuzijazma i želje da kulturni život grada i regije učinte bogatijim. I mi to radimo. Ne tražimo izgovore.
Fokus Vesti: Koliko se i šta najviše čita u Zvorniku, ali i u bibliotekama širom Republike Srpske? Znamo da ste uključeni u organizaciju i realizaciju brojnih programa kulture, ne samo u gradu kraj Drine.
Nega Stjepanović: Jako sam ponosna na Zvorničane jer iz godine u godinu je sve veći broj onih koji čitaju. Pored osnovaca, srednjškolaca i studenata koji čitaju “obaveznu” literaturu, veliki broj naših sugrađana prati izdavačku djelatnost i očekuje s punim pravom od svoje biblioteke da konstantno nabavlja nova izdanja. Čitaju se klasici, čita se beletrsitika, knjige za djecu i tinejdzere. Poštujemo svakog čitaoca te se u skladu sa tim vršimo nabavku bibliotečke građe. Naravno, uprkos eventualnoj potražnji, postoje djela koja se ne mogu naći u ponudi naše biblioteke i to naši sugrađani znaju. To prihvataju kao poslovnu politiku naše ustanove.
Fokus Vesti: Da li se autori iz Srbije rado odazivaju na Vaše pozive da dođu i kakav je odjek publike nakon tih promocija?
Nega Stjepanović: Zvornik je grad na raskrsnici puteva. Grad koji je skoro jednako blizu Beogradu, Novom Sadu i Sarajevu. To je naša velika prednost u svemu. Zbog te blizine autori iz Srbije rado dolaze u naš grad i biblioteku. Naravno da je to i naša prednost pri organizaciji druženja pisaca sa publikom. Između ostalog i u finansijskom smislu. Naši sugrađani su navikli da im nekoliko puta godišnje upriličimo druženje sa poznatim piscima iz Srbije i to su sadržaji koji su iznimno dobro posjećeni i o kojima se dugo govori.
Fokus Vesti: Vi ste jedna od najuspešnijh, neki tvrde argumentovano, i najuticajnijih žena iz sveta kulture u regionu, koja je na čelu jedne neprofitne kulturne ustanove od nje stvorila mesto gde se rado dolazi na „porciju lepe reči i slobodne misli”. Kako ste uspeli da ostvarite svoje snove kada je u pitanju promovisanje kulture? Ima li nedosanjanih snova?
Nega Stjepanović: Mnogo je rada i entuzijazma uloženo kako bih, bar djelimično, postigla ono što želim. Mnogo slobodnog remena sam “uložila” u izradu projekata; sredstvima koja smo dobili kroz projekte renoviran je kompletan objekat biblioteke. Cilj je bio stvoriti ljepše i ugodnije mjesto za korisnike i posjetioce ali i zaposlene. Kroz projekte smo nabavili komletnu opremu za elektronsku čitaonicu, obradu bibliotečke građe i umrežavanje unutar sistema. Prije 15-tak godina, sada izloženi eksponati u muzejskoj zbirci su bili smešteni u neuslovne depoe. Projektnim aktivnostima i uz podršku gradske uprave obezbjedili smo da se izvši konzervacija i zaštita eksponata i napravi izložbena postava. Konstantno kreiramo nove sadržaje, a postojeće unapređujemo. Svoje znanje i iskustvo dijelim sa kolegama kako iz regije tako i iz cele Republike Srpske i okruženja. Ono na čemu insistiram jeste rad i rezultati tog rada. Samo rezultati rada nam obezbjeđuju ulaznicu koja otvara mnoga vrata i obezbjeđuju mogućnost da tražimo, kritikujemo i hvalimo druge.
Fokus Vesti: Aktivni ste i u podršci mladim autorima koji zahvaljujući Vama i Vašem angažovanju uspevaju da objave svoja prva dela. Pričajte nam malo o tome.
Nega Stjepanović: Izdavačka djelatnost je segment rada kroz koji ćemo dobrim, mladim autorima, pružiti šansu da uz pomoć i podršku Narodne biblioteke u Zvorniku objave svoja djela i promovišu ih na Sajmu knjiga, u ovoj, ali i u ustanovama sa kojima imamo dugogodišnju, uspešnu saradnju. To ne znači da ne želimo biti kuća koja bi bila izdavač već poznatim afirmisanim piscima. Naprotiv. Želja je da i poznatim piscima budemo poželjna i atraktivna izdavačka kuća na obostrano zadovoljstvo i dobit.
Fokus Vesti: Šta sada, kada je na izmaku ova godina? Šta kažu bilansi kad se „svede račun”? Kako izgleda plan za narednu godinu? Ima li još mesta za nešto više, bolje, atraktivnije?
Nega Stjepanović: U godini koja se bliži kraju smo značajno obogatili knjižni fond, organizovali brojne programske aktivnsti, realizovali preko 100 različitih kulturno-obrazovnih sadržaja, druženja sa poznatim piscima, realizovali festival humora i satire “Kriva Drina” štampali zbornik nakon festivala, objavili i na Sajmu knjiga predstavili tri odlične knjige, organizovali dva vrlo značajna stručna skupa za bibliotečke radnike regije. Realizovali smo brojne projekte za koje smo konkurisali, a dobijenim sredstvima smo dodatno unaprijedili svoj rad ali i ambijent naše kuće kulture učinili još ugodnjim mjestom za naše korisnike i posjetioce. U narednoj godini planiramo da stavimo akcenat na već pomenutu izdavačku djelatnost, afirmišemo rad muzejske zbirke i uradimo projekte koji će nam omogućiti značajniju zaštitu kulturnog naslijeđa na terenu. „Festival kratke priče” je ideja koja postoji određeno vrijeme i istu ćemo, vjerujem u godini pred nama realizovati. Takođe, neke programske aktivnosti ćemo uvesti kao redovne a po uzoru na neke biblioteke iz okružanja; biblioteka „Milutin Bojić” iz Beograda, na primjer.


Autor: Dejan Grujić
Fotografije: Nega Stjepanović