ISTINA O ZVEZDAMA I PRUGAMA

Kada je Američka revolucija počela 1775.godine, kolonisti se još uvek nisu ujedinili pod istom zastavom. Umesto toga, uglavnom su se borili pod zastavama svojih jedinica ili pukovskim zastavama, navodi Mark Lipson (Marc Leepson), autor knjige „Zastava: američka biografija. Na jednoj od zastava tog vremena se nalazila slika skupljene zvečarke sa naslovom „Ne gazi me“ dok su druge imale slike drveta bora sa rečima „Apel nebu“.

Juna 1775.godine, sastanak Drugog kontinentalnog kongresa u Filadelfiji je stvorio ujedinjenu kolonijalnu borbenu silu pod nazivom Kontinentalna vojska. Određeni istoričari tvrde da je Džordž Vašington (George Washington), komandir armije, naredio da se zastava, pod nazivom Kontinentalne Boje, podigne sledećeg dana nove godine tokom opsade okupiranog britanskog Bostona. Međutim, David Martuči (David Martucci), bivši predsednik Severno Američke Veksilologijske Asocijacije, najveće svetske organizacije koja proučava zastave, veruje da je Vašington tada zapravo podigao britansku zastavu, Union Jack. Zastava pod nazivom Kontinentalne Boje, koja se sastojala od 13 naizmenično crvenih i belih pruga sa zastavom Union Jack u gornjem levom uglu, je korišćena jedino od strane mornarice ili određenih tvrđava, po navodima Martučija.

 

 

Ta zastava je bila kompromis između radikala koji su želeli odvojenu naciju i naroda koji su bili prikriveniji ali sa stavom da se vide i određene težnje ka kruni“, rekao je Martuči.

Svakako, Vašington je shvatio da možda nije najmudrija odluka dopustiti da se vijori zastava koja liči na neprijateljsku, navodi Lipson. Drugi kontinentalni kongres je bio zauzet sastavljajući Ustav poznat kao Članci Konfedracije, želeći mir i savez sa Francuskom kao i snabdevanje u ratu. Četrnaestog juna, 1777.godine, donosila se rezolucija koja je imala za težnju da „zastava Sjedinjenih Država bude sačinjena od 13 pruga, naizmenično crvenih i belih“ a da „britanska zastava ima 13 zvezda, belih u plavom polju, koje će predstavljati novo sazvežđe“. Do današnjeg dana, niko ne zna ko je dizajnirao zastavu ili zašto je izabran baš taj obrazac boja i oblika. Iako jedna od legendi kaže da je Betsi Ros (Betsy Ross) osmislila Američku zastavu 1776.godine nakon što je dobila taj zadatak od Vašingtona, mada su izvori koji podupiru ovu teoriju prilično nesigurni.

Za pojedince  je bilo nezamislivo da postave Američku zastavu sve do izbijanja Građanskog rata 1861.godine u vreme koga su Zvezde i Pruge postale popularni simbol na severu, po navodima Lipsona. „Ovo je početak onoga što neki ljudi nazivaju Kultom zastave, skoro religijski osećaj koji svaki amerikanac ima o crveno – belo – plavom“ rekao je Lipson. 1870.godine, legenda o Betsi Ros je započeta tako što je njen unuk održao konferenciju za novinare iznoseći njenu moguću ulogu u šivenju prve zastave dok su zakoni o zaštiti zastave doneti vrlo brzo. Nedugo zatim, 1885.godine, učitelj iz Viskonsina, Bernard Cigrand je pokrenuo ideju za dan državne zastave.

1912.godine, predsednik Vilijam Hovard Taft (William Howard Taft) je potpisao izvršno naređenje da se, po prvi put, razjasni kako zastava treba da izgleda. Sve do tada, neke zastave su bile čudnih proporcija, kako je Lipson objasnio, ili su imale šest ili osam zvezda na sebi. Četiri godine kasnije, predsednik Vudrou Vilson (Woodrow Wilson) je izdao Proglašenje zvanično utvrđujući obeležavanje Dana zastave širom zemlje 14.juna, na dan godišnjice Rezolucije o zastavi iz 1777.godine.
1949.godine, predsednik Hari Truman (Harry Truman) je potpisao Akt označavajući njime 14.jun kao Nacionalni Dan Zastave koji će se slaviti svake godine. Iako ovaj praznik nije državni praznik, vlada Sjedinjenih Država podstiče svoje građane da slave van svojih domova. Tradicija se, međutim, ne poštuje svuda širom zemlje.

Izvor: History.com i Chicago glasnik