NEGA STJEPANOVIĆ:  „Markovićevi dani“ manifestacija od regionalnog značaja

„Sve Drine ovog sveta su krive i nikada ih ne možemo potpuno ispraviti, ali dok god to pokušavamo, život ima smisla.“

Ovo je jedna od najcitiranijih posveta na prostorima našeg regiona.  Zavičajnom piscu Marku Markoviću napisao ju je Ivo Andrić u romanu “Na Drini ćuprija”, delu za koje je dobio Nobelovu nagradu, kada mu je knjigu poklanjao.

Ko je bio Zvorničanin u čiju čast su organizovani 8. po redu „Dani Marka Markovića“?

Marko Marković rođen je 27. februara 1896. godine u Zvorniku, a preminuo je 12. avgusta 1961. godine na Palama.Po izbijanju Prvog svetskog rata, interniran je i regrutovan u austrougarsku vojsku, nakon čega je ubrzo poslat na front u Galiciji. Godine 1916. prebegao je u Rusiju, gde je u Odesi stupio u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Kao vojnik Drinske divizije, učestvovao je u proboju Solunskog fronta i ostao u borbama sve do kraja rata. Demobilisan je 1920. godine, nakon čega je započeo novinarsku karijeru u Sarajevu, radeći za list Glas naroda.Posle Drugog svetskog rata obavljao je značajne dužnosti u Sarajevu – bio je direktor Privredne banke, direktor izdavačkog preduzeća Svjetlost i dramaturg Narodnog pozorišta. Autor je knjiga Na boku, Kriva Drina i Od sumraka do zore.
U znak sećanja na ovog izuzetnog poslenika kulture regiona Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik uz pokroviteljsku podršku Grada Zvornika osmi put je organizovala „Markovićeve dane“ manifestaciju o kojoj nam je govorila NEGA STJEPANOVIĆ, direktorka biblioteke i pokretač ove sjajne prilike za okupljanjem poštovalaca Marka Markovića: 

FOKUS VESTI: Nego, kakav je vaš prvi utisak nakon treće, završne večeri manifestacije “Dani Marka Markovića” u Zvorniku?

NEGA STJEPANOVIĆ: Mislim da je manifestacija apsolutno zaživela. Smatram da se zvornička publika već navikla da svake godine, krajem februara, u Narodnoj biblioteci i Muzejskoj zbirci Zvornik, ima tradicionalnu manifestaciju posvećenu našem zavičajnom književniku, jednom od najistaknutijih – Marku Markoviću. Što se tiče publike, mislim da je željno isčekuju i to je dodatna obaveza da tu manifestaciju iz godine u godinu podižemo na viši nivo. Kada kažem “podižemo na viši nivo”, to znači da dovodimo kvalitetnije goste i da sadržaj bude bogatiji, kako bi bio usklađen tako da za svakog građanina grada Zvornika, ali i regiona i okolnih mesta, postoji nešto zanimljivo – nešto što bi želeli da čuju i nešto novo o Marku Markoviću.

FOKUS VESTI: Kažite nam nešto više o Marku Markoviću na koga čuvate sećanje organizujući ovako značajnu manifestaciju?

NEGA STJEPANOVIĆ: Dakle, Marko Marković je prava gromada u kulturnom životu našeg regiona, što možda mnogi nisu znali, a ja uvek poželim da dodam nešto novo kada je reč o njemu. To je činjenica da je pored toga što je bio istaknuti književnik i kulturni radnik, radio mnoge poslove u kulturi Bosne i Hercegovine. Prvenstveno, želim napomenuti da je njegov doprinos očuvanju srpskog jezika ogroman, jer se bavio književnošću, što je temelj nacionalnog identiteta svakog naroda. Takođe, važno je pomenuti da je 1946. godine, u septembru, Marko Marković izabran za prvog predsednika Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, što je izuzetno značajno. Prvi potpredsednik bio je Isak Samokovlija, a sekretar Udruženja bio je Skender Kulenović. Dakle, Marko Marković je zaista kompleksna i veoma važna ličnost kada je Zvornik u pitanju.

FOKUS VESTI: Kako ste zamislili program ove, 8. po redu manifestacije “Dani Marka Markovića”?

NEGA STJEPANOVIĆ: Ove godine, manifestaciju smo započeli predstavljanjem književnog stvaralaštva i opusa Vanje Bulića, sjajnog čoveka i pisca koji je dugogodišnji prijatelj biblioteke. Nastavili smo manifestaciju predstavljanjem knjige velikog prijatelja Narodne biblioteke Zvornik i grada Zvornika – Dejana Grujića. On se zvorničkoj publici predstavio svojom knjigom priča Treći život na crticu koja je izašla u izdanju IK Liberland. Smatram da je zvornička publika bila oduševljena i da će i ovu treću po redu knjigu Dejana Grujića rado čitati. Već je imamo u biblioteci, a kako su mi bibliotekarke rekle, sugrađani su već počeli da zovu i pitaju da li mogu da rezervišu knjigu za čitanje.

Manifestacija je trećeg dana završena sjajnim predavanjem profesora doktora Duška Pevulje, redovnog profesora na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, koji je govorio o tome koliko je važno da čuvamo srpski jezik, jer je jezik temelj nacionalnog identiteta svakog naroda. To je bila i ključna poruka manifestacije – od početka, kada je Marko Marković, kroz književnost, očuvao srpski jezik, pa sve do 2025. godine, kada je i dalje važno da čuvamo svoj jezik, svoju baštinu, ne takmičeći se s drugima, izmišljajući ili prisvajajući tuđice. Ovo je nešto čime treba da se bave i institucije Republike Srpske, među kojima su i biblioteke. Međutim, uvek je najvažnije napomenuti da svako od nas ima odgovornost da čuva srpski jezik.

FOKUS VESTI: Da li je manifestacija bila medijski propraćena i kome dugujete zahvalnost za promovisanje ideje o očuvanju sećanja na Markovića? 

NEGA STJEPANOVIĆ: Pored medija u Republici Srpskoj koji su propratili ovu manifestaciju, pre svega mislim na Radio-televiziju Republike Srpske i Srpsku novinsku agenciju, želim uputiti veliku zahvalnost Radio Beogradu, naročito Radio Beogradu 202, koji prate ovu i sve manifestacije koje organizuje Narodna biblioteka Zvornik, zahvaljujući našem prijatelju Dejanu Grujiću. Takođe, želim izraziti zahvalnost Violeti i Tanji iz švajcarskog kanala K, to jest Radio Kruga, koji je kroz emitovanje priloga iz Zvornika dijaspori preneo ono što radimo i kakve kvalitetne manifestacije organizujemo u Zvorniku. Na kraju posebno bih istakla beogradski nedeljni portal “Fokus Vesti” koji je od samog početka manifestacije „Markovićevi dani“ promovisao celu ovu našu priču kroz intervjue i reportaže i afirmativno izveštavao o svemu što se u biblioteci organizovalo. Hvala vam od srca, dragi prijatelji! Vidimo se dogodine na 9. Danima Marka Markovića u Zvorniku, krajem februara. Svi ste dobrodošli. 

Zvornik, 1. marta 2025. godine

Autor intervjua: Dejan GRUJIĆ

Foto: NBZ i Dejan GRUJIĆ

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *