BIZARNI KALENDARI KROZ ISTORIJU

 

Svi znamo za gregorijanski, julijanski, kineski i islamski kalendar. To su najpopularniji kalendarski sistemi koji se koriste i danas. Međutim, kroz istoriju pojavljivali su se i druge forme kalendara nastajale na vrhuncu moći određene političke struje.

Sovjetski revolucionarni kalendar

 

Kalendar je predstavljen u Sovjetskom Savezu 1929. godine, a u njemu je bio smanjen broj dana u nedelji sa sedam na pet, a time povećan broj nedelja u mesecu sa četiri na šest. Svaki mesec imao je 30 dana, a na kraju svake godine pet, šest dana bilo je viška pa su od njih napravili praznike. 

Pa, recimo, dan nakon 30. januara bio je Lenjinov dan, a dva dana nakon 30. aprila bili su Dani rada, itd. Namera tadašnjih sovjetskih vlasti bila je da smanjenjem broja dana u nedelji faktički ukinu nedelju kao hrišćanski dan odmora. Najkomičnije od svega u toj kalendarskoj filozofiji bilo je to da su u petodnevnoj nedelji radnici bili u podeljeni pet grupa, a razlikovali su se po bojama ( crvena, ljubičasta, zelena, žuta, ružičasta). Svaka grupa imala je svoj slobodni dan.

Logično, to se narodu nije svidelo iz jednog prostog razloga, poremetilo im je porodične i društvene odnose, jer je baš svaki dan radilo 90 posto zaposlenih. Bio je to eksperiment koji na svu sreću nije potrajao, obzirom na ideju, možemo reći da je potrajao i predugo, da nepoverujete do čak 1940. Godine.

 

 

Francuski revolucionarni kalendar 

Vođe buržoaske Francuske revolucije i Napoleon Bonaparta koristili su ga od 1793. do 1806. godine, a ideja za njega se rodila tokom Francuske revolucije. Kreirao ga je političar i agronom Charles Gilbert Romme. Ponovo su ga počeli koristiti 1871. godine, ali ubrzo je opet ukinut. Ovaj kalendar bio je pokušaj da se istera hrišćanstvo iz svakodnevnog života građana. 

Kuriozitet je što revolucionarni kalendar nikada nije imao jednu godinu već se računalo od drugog jer je stupio na snagu oko godinu dana nakon revolucije. Imao je 12 meseci, a nedelje su imale deset dana. Svaki dan u godini nosio je ime po, drveću, cveću, voću, semenu ili nekoj životinji. Radnici su imali pravo na odmor nakon devet radnih dana. 

 

 

Rimski kalendar 

Ovo je primer kako kalendar ne bi trebao da izgleda. U Rimskom kalendaru Nova godina je počinjala verovali vi ili ne u proleće, a trajala je deset meseci, odnosno ukupno 304 dana. Ostali dani, njih 61 prosto nisu bili u kalendaru. 

Zbog toga meseci u kalendaru nisu bili usklađeni s godišnjim dobima i šta su uradili rimljani po tom pitanju, dodali su još dva meseca. Kako je vreme teklo tako su rimljani godinu produžavali ili skraćivali u zavisnosti od okolnosti, a prestupne godine su izbegavali u širokom luku, ima dodirnih tačaka sa današnjim verovanjem, jer su verovali da prestupna godina donosi nesreću. 

 

Etiopski pravoslavni kalendar 

Jedna od najvećih zanimljivosti vezanih za kalendar dolazi nam iz Etiopije. Za one koji nisu čuli ovu već više od decenije staru vest Etiopija je novi milenijum proslavila 12. septembra 2007. godine, sedam i po godina nakon Evrope i ostlaog dela zapadnog sveta. To je zato što što se ravnaju po koptskom pravoslavnom kalendaru sličnom jevrejskom. Etiopski kalendar ima 13 meseci s po 30 dana, a prestupna godina dodatni mesec s pet, šet dana. 

Međutim, Evropa je koristila taj kalendaru do 1582. godine kada je promenjen u gregorijanski. Etiopija nije želela uzeti novi kalendar jer su kao konzervativno društvo bili zaštitnički nastrojeni prema svojoj religiji. Ipak, su učinili kompromis i napravili su kalendare s oba načina računanja vremena. 

Tekst: Karlo Astrahan

Foto: Istorijski arhiv