Istočna Srbija je neotkriven biser svetskog turizma. U njenom srcu se nalazi mistična geografska oblast koja je oivičena Gornjačkim, Homoljskim i planinom Beljanicom.
Zbog tako atraktivnog položaja je ovo područje u bliskoj prošlosti korišćeno kao odlično mesto za begunce, razbojnike, a u davna vremena omiljeno mesto hajduka. Područje Homolja je poznato po mnogim prirodnim lepotama, ali i po zlatonosnim rekama.
Vrelo Mlave i varoš Žagubica su centar tog kraja i velika atrakcija za turiste, ali ne i najveća atrakcija. Tu titulu kao čudo prirode svetskih razmera ponela je Krupajska reka i njeno vrelo. Ovaj put ćemo vam predstaviti turističku ponudu Homolja namenjenu avanturistima i tragačima za zlatom.
Reka Pek
Iako se eksploatacija zlata u ovim krajevima vezuje za period rimske vladavine, pojedini autori navode da su u periodu 14. i 13. veku p.n.e boravili Stari Grci u ovim krajevima i da su upravo oni zaslužni za početak ispiranja zlata. Čak se smatra da naziv potiče od grčkog termina, koji se prevodi kao runo, jer su Stari Grci upravo ovčije runo koristili kao pomagalo za ispiranje zlata.
U podnožju planine Crni vrh, koja je oko 30 kilometara udaljena od Bora, nalazi se izvorište reke koja se smatra najzlatonosnijom u Srbiji. Reka Pek se kod Velikog Gradišta uliva u Dunav, a dalje u Crno more. Najvećim delom svog toka protiče kroz Kučevo i poznata je kao Zlatni Pek, baš zato što se u njenom koritu mogu naći sitnije zlatne čestice. Zanimljiv je podatak da je tokom 19. veka područje današnjeg Kučeva nosilo naziv Chrisovechia, što se prevodilo kao Starozlatija.
Ranije započetu tradiciju ispiranja zlata su nastavili srpski vladari. U prvoj polovini prošlog veka je akcionarsko preduzeće Neresnica-Glogovica, u kome je većinski vlasnik bio kralj Aleksandar Karađorđević postavilo bager za vađenje zlatonosnog peska, koji je bio drugi po veličini u svetu. Tek nekoliko dana nakon atentata na kralja, u oktorbu 1934. godine je bager, postavljen u ataru sela Neresnica, nadomak Kučeva proradio.
Dostupni podaci pokazuju da je u toku jednog meseca bager mogao da izvadi i oko 30 kilograma zlata. Ko želi da pokuša zna šta mu je činiti. Oprema, šator, automobil i volja, nikad se na zna šta može tokom kasnog proleća i leta da upadne u mrežu tragača za zlatom.
Tekst: Fokus vesti
Foto. Privatna arhiva