ISTORIJA U KREVETU: Kleopatra-Virtuoz na muškom telu

Egipat je dar Nila, a Kleopatra je dar Egipta svetskoj istoriji seksualnosti. Istini za volju, o lepoj kraljici Egipta više govori legenda nego istorijski podaci.
Istorija tvrdi da nije bila naaročito lepa, što se može pripisati oceni neke ljubomorne istoričarke. Muškarci su imali drugačije mišljenje, koje su godinama pokušavali da isprobaju u praksi. U tome im je svesrdno pomagala Kleopatra koja je, opet po legendi, za noć konzimirala i po sto muškaraca!
Ovaj podatak nameće jednostavno pitanje: koliko je ormana u svojoj sobi imala Kleopatra? Jer, trebalo je sakriti tolike ljubavnike u trenutku kada su nailazili sledeći. Zato su u tim ormanima začeta mnoga lepa prijateljstva, kakva, uostalom, mogu biti samo druženja dvojice rogonja.
Kleopatra nije imala potrebu da se sa svojim ljubavnicima nalazi po parkovima, budžacima ili u stanovima svojih prijateljica u vreme kada su one bile na službenom putu. Ona je taj problem rešila na veoma efikasan način: sazidala je veliki, prostran i udoban hram koji je služio isključivo za ljubavne sastanke.
Impotencija je bauk koji kruži nad muškim glavama. Ali, pred Kleopatrom nije bilo impotentnih muškaraca, jer je imala specijalne metode za razgaljivanje. Sama je pripremala opojna pića, kojima je kao rukom, a nekad i rukom, uklanjala seksualnu nemoć.
Kleopatri nije bilo teško da ovako suvereno pokreće čula svojih ljubavnika, jer je muškarce poznavala veoma dobro, još od svoje dvanaeste godine. Tada je majci otvoreno rekla da je njen poziv usmeren samo na zadovoljavanje muškog roda! Šta je majka odgovorila, ostaje tajna, jer tada nije postoajalo titlovanje rečenica izgovorenih na stranom jeziku
Za Kleopatru se može reći da je otvorila prvu naučnu laboratoriju u istoriji seksualnosti. To je bio njen hram ljubavi u kome je na praktičan način isprobavala sve ono što je čula od aleksandrijskih prostitutki sa kojima je drugovala. Umesto epruvete, spojenih sudova i miršljavih praškova, koristila se isklčjivo muškim telom, usredsredjujući se samo na jedan njegov deo.
Zato se može reći da je Kleopatra jedan od prvih naučnika specijlaista.
Zahvlajući Kleopatri svet je dobio jednu čuvenu uzrečicu. Kada je trebalo da bira izmedju kocke i Kleopatre, Cezar se duboko zamislio, jer je strast za kockanjem ravna zavisnosti od droge. Ipak, pred čarima Kleopatre, pokleknuo je i jedan od najvećih vojskovodja Antike. Pogledao je u zemlju i prošaputao: „Kocka je bačena“. Zatim je batalio kocku i prigrlio Kleopatru.
Zvanična istorija nastajanje čuvene rečenicu pripisuje jednom drugom dogadjaju u Alpima, ali nema živih svedoka koji bi to potvrdili.
Evo kako je osvojila Marka Antonija: podižući zdravicu u čast dragog gosta, Kleopatra je nehajno u svoju čašu sa vinom ubacila dva bisera neprocenjive vrednosti i zatim popila celokupan sadržaj čaše. Marko je shvatio poruku: za nju je njegov dolazak značio više od svakog blaga na svetu. I – naseo je na providan štos
Već posle nekoliko ćaskanja na Kleopatrinom jastuku, uzvratio je poklonom. Darivao je Kleopatri Kipar, Fenikiju, Siriju, delove Arabije i Judeje.
Ali, tu se ne završava priča o otrovnom dejstvu Kleopatrinih poklona: na snimanju filma o Kleopatri, gotovo dve hiljade godina kasnije, Ričard Barton je pred noge Elizabete Tejlor bacio dragulje čija vrednost i danas izaziva buru u glavama draguljara. Barton je kod Kartijea kupio dijamant od 69,42 karata i platio ga 875.000 dolara. Da li uopšte treba podsećati da je u filmu Ričard igrao Marka Aurelija, a Elizabeta – Kleopatru!
Grci su Kleopatru od milja zvali Meričane, što bi u slobodnom prevodu značilo – Veličanstvena Gutaljka. Bila je jedna od najpoznatijih feletrisa svog doba, pa je zaista licemerno kada Francuzi tvrde da su oni majstori oralnog seksa, koji se u mnogim knjigama neopravdano pominje kao – francuska ljubav ili soisant neuf (69).
I smrt ove čudesne žene pokazuje koliko je cenila uživanje i sve što podseća na deo tela muškarca koji je specijalizirala. Umrla je tako što je u svoj krevet pustila zmije. Dok su je ujedale vitke životinje, kako je kasnije izjavila u jednom intervjuu (u ovom delu priče ima izvesnih nelogičnosti), razmišljala je o muškarcima koje je želela, a nikad ih nije dobila za rodjendanski poklon.
Duh Kleopatre i danas živi i direktno utiče na predstavnice lepšeg pola. To se posebno oseće u detalju „nos a la Kleopatra“, što je posledica slikarstva tog doba koje je koristilo samo profil. Medjutim, treba znati da je nos samo mali deo onoga što je nudila Kleopatra.
Njen hram ljubavi je ostao neprevazidjeno delo arhitekture, prilagodjeno pre svega uživanju, koje svedoči o ravnopravnosti polova.
Čik da vidim ženu kojoj će muž danas dozvoliti da napravi sličnu gradjevinu!

VANJA BULIĆ