U mirnom selu severne Evrope postoji geopolitička anomalija, gde mnoge zgrade imaju međunarodnu granicu koja prolazi ravno kroz njih. To je mesto gde osoba može biti u istom krevetu sa svojim supružnikom, ali spavati u različitim državama. Mesto gde ljudi menjaju ulazna vrata radi ekonomske koristi. Nedaleko od belgijske granice, holandska opština Baarle-Nassau dom je gotovo 30 belgijskih enklava, poznatih pod zajedničkim nazivom Baarle-Hertog. Na karti izgledaju poput kartografskih ameba, neke od njih s holandskim jezgrima unutra. Celi ovaj zbunjujući nered datira iz srednjeg veka kada su se parcele zemlje delile između različitih lokalnih aristokratskih porodica. Baarle-Hertog nekad je pripadao vojvodi od Brabanta, dok je Baarle-Nassau bio vlasništvo srednjovekovne kuće Nassau. Kada je Belgija proglasila nezavisnost od Holandije 1831. godine, dve su nacije ostale u međunarodnoj zbrci toliko složenoj da su uzastopni režimi bili odvraćeni od definisanja tačnih jurisdikcija. Granice nisu zapravo finalizirane sve do 1995. godine, kada je poslednji preostali komad ničije zemlje pripisan Belgiji.
Na prvi pogled, nije lako razlikovati teritorije, jer se ne razlikuju od bilo kojeg tipičnog malog holandskog grada s crvenom ciglom. Oko tri četvrtine od otprilike 9000 stanovnika regije imaju holandske pasoše, a holandska opština takođe ima daleko veći udeo zemlje. Ali nakon nekog vremena razlike postaju očigledne, iako uz pomoć oznaka na pločniku – beli krst s ‘NL’ s jedne strane i ‘B’ s druge – i kućnih brojeva koji su označeni odgovarajućom zastavom.
Holandske nekretnine izgledaju ujednačenije od svojih belgijskih kolega, a holandski pločnici obrubljeni su stablima lipa, njihove grane pažljivo orezane i isprepletene poput vinove loze. Belgijska područja obično su arhitektonski raznolikija. Danas mnogi stanovnici Baarle-Nassaua i Baarle-Hertoga imaju dvojno državljanstvo te belgijski i holandski pasoš.
Tekst: FOKUS Vesti
Foto: Pixabay