Vanja Bulić: ISTORIJA U KREVETU

DVADESET NEZAJAŽLJIVIH

Krevet je najčešće bio poprište na kome su vodjene odsutne bitke, posle čega je sve ostalo bila rutina.

Mata Hari, na primer, koja je radila i za Nemce i za Francuze, uoči odustnih bitaka sakupljala je vojne tajne i u francuskim i u nemačkim krevetima. Istim poslom se bavio Kazanova, kao i Lola Montez. Danas je teško utvrditi koliko su u ljubavnom zanosu grešili, ali istorijska je istina da su mnoge bitke izgubljene kada se činilo da su već dobijene.

Kleopatra je bila Cezarova ljubavnica i ljubavnica Marka Antonija. Iscedila je i jednog i drugog kao limun.

Nezavisno od istorije koja beleži relevantne podatke za čitanje prošlosti, a samim tim i čitanje budućnosti, postoji paralelna istorija koja vodi računa o nezajažljivim poklonicima krevetskih vragolija. Oni su, koristeći samo oružje koje im je majka priroda podarila, takodje često uticali na istorijske tokove. Njihova umešnost je dovodila savremenike do ludila izazvanog ljubomornim izlivima besa, a nas tera da pred uspomenom na njih skinemo bar kapu.

Svet se diči svojim vrlim lepoticama, koje su žarile i palile po evropskim i svetskim dvorovima, ulećući veoma smišljeno u krevete uticajnih ljudi. Grci odmah poturaju Frinu, puritanci Egipćani – Kleopatru, Amerikanci – Me Vest, Francuzi – madam Diboa ili Saru Bernar, Englezi Lolu Montez, Rusi – Katarinu Veliku.

Ispada da smo se samo mi, zaboravljeni na Balkanu, radjali sami od sebe i da su nas mame i tate zaista nalazili zavijene u listu kupusa. Doduše, zapažene uloge na ruskom dvoru imale su dve kneginjice, kćeri Kralja Nikole. Dve mladjane Crnogorke imale su značajnu rolu i u priči o Raspućinu. Ali, ostalo je malo zabeleženih detalja, pa se čini da su kneginjice više upravljale sudbinama drugih, nego što su se same upuštale u okršaje sa pustahijom Raspućinom, čiji je polni organ enormnih razmera sačuvan u formalinu i izložen u jednom ruskom muzeju.

Kao pandan Raspućinu i njegovoj raspusnoj snazi, valja pomenuti Napoleona Bonapartu. On je u istoriji ostao zabeležen kao nežan ljubavnik i pisac nezaboravnih pisama Žozefini. Na veliku radost mrzitelja SMS poruka, koje su proterale ljubavna pisma, pronadjeni su novi koverti ispunjeni Napoleonovom čežnjom i papirnatim šaputanjima. Istraživači paralelnih istorija, s nestrpljenjem očekuju objavljivanje i te prepiske.

Uz vest o dosad nepoznatim ljubavnim pismima koja je Napoleon slao Žozefini, procurila je i vest da se na crnom tržištu kolekcionara bizarnosti pojavio Napoleonov polni organ, dobro očuvan, takodje u formalinu, i balsamovan. Njegova dužina iznosi neverovatna – dva santimetra! Naučnici još nisu obrazložili stanje (erekcija? apstinencija?) u kome je Napoleonov ponos dostigao dva santimetra, pa je tako stvoren prostor za nenaučna nagadjanja o tome zašto se vojskovodja toliko uporno dokazivao na bojnom polju.

Da li se tako ruši ili uzdiže legenda o nežnom ljubavniku? Istorija će dati odgovor i na ovo pitanje, o kome muškarci i žene imaju oprečna mišljenja. Postoji jedna duhovita scena u filmu „Ljubavni život Štefice Cvek“ kada lik, kojeg igra Bogdan Diklić, protura mušku filozofiju o tehničaru u krevetu. A dama, koju igra Mira Furlan, replicira: “Evo ga još jedan sa malim“.

Naša narativna umetnost ne beleži kikseve balkanskog mužjaka. Tu tradiciju održavaju i književnici koje izučavamo i kroz školsku lektiru. Fižgarov Istok nam je još na početku bitisanja na Balkanu pokazao ko smo i šta smo i kako su vizantijski dvorovi za pridošle Slovene prava seksualna gozba. Turci su nam, doduše, malo osakatili istoriju seksa, ali je zato Crnjanski u „Seobama“ podigao spomenik našim oficirima koji su posebnim vannastavnim aktivnostima nagrizali Austrougarsku monarhiju – iznutra. A Bulatovićev „Heroj na magarcu“ je posebno poglavlje Drugog svetskog rata! On je dokazao da se rat može dobiti upotrebom bezbol palice. Ali, bezbol palice, kojom majka priroda daruje samo odabrane.

Već nekoliko decenija unazad, književnost beleži procvat horizontalne poetike. Prostitutke koje su zašle u godine vraćaju se uz pomoć pera svojim nekadašnjim ljubavima i izvlače ih na svetlost dana. Pošle su od jednostavne činjenice da narod interesuje kakvi su u krevetu ministri, rok zvezde, pisci i ostale javne ličnosti. Zašto bi za sva vremena ostali zapisani samo u hotelskim knjigama pod lažnim imenima i prezimenima?

Ksavijera Holander je prva prostitutka koja je unovčila svoje memoare štampane u deset miliona primeraka. Ovim primerom su krenule mnoge horizontalne aktiviskinje ohrabrene izgledom Ksavijere Holander: punačka, buljava ženica, koja je očigledno u krevetu izgledala zanosnije nego na koricama svoje knjige.

Osamdesetih godina prošlog veka, ugledni seksolozi, koristeći dostupne istorijske podatke, napravili su listu dvadeset najviše opsednutih seksom u istoriji čovečanstva. A na toj listi – kakav šamar – nema ni jednog našeg predstavnika ili predstavnice. Ovo drugo možemo i da oprostimo, čak i da budemo ponosni, ali balkanski mužjak koji hara vicevima i legendama da bude preskočen kada se biraju najbolji ratnici u krevetu?! Svašta!

Nezavisno od doprinosa na ostalim planovima, dakle samo na osnovu istorijskog perioda u kome su živeli i pikantnih podataka koji su ostali zabeleženi, ta lista izgleda ovako: kralj Solomon, Mineserate (Frina), Kleopatra, carica Teodora, kraljica Zinga, Đovani Đakomo Kazanova, Katarina Velika, Markiz de Sad, madam Diboa, kralj Lepetemaka, Lola Montez, Sara Bernar, Gabriele D* Anuncio, kralj Ibn Saud, Raspućin, Mata Hati, General Čang Čung Čang, Rudolf Valentino, Me Vest i jedan bezimeni o kome piše zoolog Alfred Kinsli.

Bezimeni je jedina nada da na listi dvadeset najviše ospednutih seksom živi i neko iz ovih krajeva! Nesvesno je ostavio mnogo tragova, koji možda nisu odmah vidljivi njegovoj supruzi, ali ne mogu da izmaknu pažnji pažljivijeg analitičara. U sledećoj kolumni krenućemo redom.

Vanja Bulić