OD ZABORAVA DO SEĆANJA- ZVORNIČKI KNJIŽEVNIK MARKO MARKOVIĆ

U Biblioteci Milutin Bojić u Beogradu je u ponedeljak 15.07.2024. godine u 19 časova otvorena izložba pod nazivom „Od zaborava do sjećanja – zvornički književnik Marko Marković“.

Marko Marković je najznačajniji književnik i kulturni radnik Bosne i Hercegovine između dva svetska rata koji je rođen u Zvorniku, 27. februara 1896. godine. Svoju karijeru je izgradio u Sarajevu gde je proveo celi život. Marković se posebno istakao kao hroničar svog podrinjskog zavičaja, a njegova napoznatija knjiga  “Kriva Drina” objavena je u Sarajevu 1935. godine. 

Bio je prijatelj Ive Andrića, a upravo je njemu, kao piscu knjige “Kriva Drina”, autor “Na Drini ćuprije” ispisao verovatno najčuveniju svoju posvetu uopšte: “Marku Markoviću, sa drugarskom porukom: 1) sve su Drine ovog sveta krive; 2) nikad se one neće moći svekolike ni potpuno ispraviti; 3) nikad ne smemo prestati da ih ispravljamo.”

Sa književnom prozom pojavio u svojoj 27 godini života, kao zrela osoba. Naime po izbijanju Prvog svetskog rata dignut je u vojsku u Rusiji, u Odesi stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Posle je došao na Solunski front i tu, u Drinskoj diviziji, ostao u borbama sve do kraja rata. Nakon što je demobilisan, 1920. godine, nastanio se u Sarajevu. Najpre je nekoliko godina radio kao novinar u demokratskom listu “Glas naroda” i dobrovoljačkoj “Novoj otadžbini“. Bio je i direktor Privredne banke, direktor izdavačkog preduzeća “Svjetlost” i dramaturg i direktor drame narodnog pozorišta u Sarajevu. 

Marković je uz ostale istaknute srpske intelektualce toga vremena bio i aktivni član SPKD Prosvjeta u BiH. Nakon što je list „Prosvjeta” 1930. godine obnovio rad i izlazio do 1937. isti je tokom 1937. uređivao redakcijski odbor u sastavu Đorđe Pejanović, Marko Marković, Borivoje Jevtić, dr Vaso Runda i prota Mirko Maksimović. 

Svoju prvu pripovetku „Vatreno krštenje“ objavio je maja 1923. u sarajevskoj “Književnoj kritici”. Potom piše pripovetke: “Na boku“ i “Neugasivo kandilo“. Druga knjiga pripovedaka „Od sumraka do zore“ izlazi 1954. godine. Njegov stvaralački opus upotpunjuje: monografija „Savo Skarić Zembilj“, njegov život i  rad, i  „Članci i ogledi“ – prilog za istoriju razvitka kulturnog života u BiH. Marko Marković je pisac koji je napisao i druge vredne pripovetke, pisao za brojne časopise i novine a neke  časopise je i uređivao. Umro je u Palama 12.avgusta 1961.godine.  U Muzeju književnosti BiH u Sarajevu se nalazi nešto rukopisa za knjigu „Članci i ogledi III“ Marka Markovića. U Arhivu su pohranjeni i drugi rukopisi: građa za roman „Naš čovjek“, građa za pripovetke, članci iz sarajevskog pozorišnog života kao i brojni drugi veoma značajni dokumenti koji svedoče o književnom i kulturnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine u tom periodu. 

Marković je bio i potpisnik „Novosadskog dogovora“ iz 1954. godine, dokumenta od 10 zaključaka o potrebi jedinstvenog pravopisa srpskohrvatskog jezika koji su sastavili tadašnji lingvisti i književnici Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore

Posetioci izložbe „Od zaborava do sjećanja – zvornički književnik Marko Marković” su se upoznati ne samo sa stvaralaštvom Marka Markovića, nego i sa kulturnim prilikama u Bosni i Hercegovini između dva svetska rata.

Tekst: Fokus vesti

Foto: NBZ

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *